Kooperative kao put ka solidarnoj ekonomiji


Kada bi se novac koji država izdvaja za strane firme preusmerio u finansiranje kooperativnog preduzetništva, odnosno zadružnog sektora, uz stvaranje što povoljnije zakonske regulative, to bi podstaklo razvoj održive ekonomije na kojem bi mogao da počiva stvarni progres čitavog društva.

kooperative

Usledila su teška vremena za obične ljude a, po svemu sudeći, biće još teža. Ekonomisti u Srbiji predviđaju da će usled epidemije doći do recesije u kojoj će veliki broj ljudi ostati bez posla. U teškim vremenima, a i inače, zdravija je ona ekonomija koja vodi računa o dobrobiti celog društva a ne o pukom profitu pojedinaca.

Profit može biti upotrebljen da od njega mali broj ljudi kupuje jahte, luksuzne vile i skupocene automobile, ili, s druge strane, za napredak čitavog društva – pre svega za bolje obrazovanje i zdravstvo – i da zaposleni budu obezbeđeni u slučaju gubitka posla dok se ne snađu.

PROIZVODNJA SIROMAŠTVA

Umesto raslojavanja na mali broj bogatih i ogroman broj siromašnih, društvu kao celini u interesu je da građani budu što približnijeg imovinskog statusa. Na taj način, u društvu bi bilo manje tenzija i život svih bio bi bezbedniji, kvalitetniji i perspektivniji. Ono što nije dobro za jednog pripadnika zajednice, nije dobro ni za celu zajednicu. Postojanje siromašnih i beskućnika, nije dobro ni za jednog člana društva, pa tako ni za bogate. Umesto da se bore protiv siromaštva, vlast i kapitalizam na različite načine proizvode i siromaštvo i beskućnike čime se urušava kvalitet života svih.

milenko srećković

Rast BDP-a nije odgovarajuće merilo za kvalitet života u zajednici ako ne uzima u obzir raspodelu društvenog bogatstva. Možemo da imamo rast BDP-a a da to uopšte ne zaustavi nastavak ekonomske migracije zbog nezadovoljstva životnim uslovima u Srbiji. Potrebno nam je podsticanje solidarnih oblika poslovanja. Jedan od takvih oblika poslovanja su kooperative ili zadruge u kojima su zaposleni istovremeno i vlasnici i rukovodioci.

SVETSKI TREND

Kooperative su nešto najbliže socijalizmu u kapitalističkim uslovima i svakako put ka solidarnijoj ekonomiji koja je vođena društvenim a ne komercijalnim ciljevima. I među kooperativama ima onih koje su po svojoj strukturi egalitarnije od drugih, ali to je tema za poseban tekst.

Kooperative nisu društveni eksperiment koji tek treba da se pokaže uspešnim, jer već imamo dovoljno podataka koji svedoče njima u prilog. Uprkos rasprostranjenim zabludama, kooperative širom sveta su veoma uspešni oblici poslovnog organizovanja – one su mnogo otpornije na ekonomske turbulencije nego dominantni oblici poslovanja. Tokom jedne godine više od 130 poljoprivrednih zadruga u Sjedinjenim Državama proslavilo je stogodišnjicu svog poslovanja. Većina tih kooperativa nastala je između 1887. i 1914. godine. Slični rezultati važe i za Evropu i ne samo za poljoprivredne zadruge, već i za stambene, kreditne, proizvodne itd. Najpoznatija Mondragon korporacija iz Španije je ustvari federacija radničkih kooperativa i najuspešniji primer takvog preduzeća u svetu. U 2013. godini u njoj je bilo zaposleno više od 100 hiljada radnika i po veličini je sedma korporacija u toj zemlji.

U kooperativama profit se investira u dalji razvoj poslovanja i inovacije ili u različite društvene programe koji za cilj imaju dobrobit zaposlenih i njihovih porodica – edukativni programi, obuke, prekvalifikacije, očuvanje prirodne sredine, poboljšanje zdravstvene zaštite i celokupnog kvaliteta života. Nema prisvajanja profita od strane jednog pojedinca već kooperative doprinose razvoju čitave lokalne zajednice.

SRPSKA ISKUSTVA

Srbija troši velike količine novca na subvencionisanje stranih korporacija u kojima radnici rade monotone i teške poslove za mizernu platu. U ovom periodu epidemije, pokazalo se da takve kompanije ne vode računa o epidemiološkim merama, ugrožavaju zdravlje zaposlenih, a da im država ne može ništa. One nisu nastale kao plod rada članova zajednice, već su u Srbiju došle zbog eksploatacije jeftine radne snage i za razvoj same zajednice u kojoj posluju ne pokazuju veliko interesovanje.

Kada bi se novac koji država izdvaja za strane firme preusmerio u finansiranje kooperativnog preduzetništva, odnosno zadružnog sektora, uz stvaranje što povoljnije zakonske regulative, to bi podstaklo razvoj održive ekonomije na kojem bi mogao da počiva stvarni progres čitavog društva.

Milenko Srećković

Tekst je izvorno objavljen u Karakteru 8.9.2020.

Share / Podeli / Подели: